+381 69 1291 494

epusles@gmail.com

Održan II sastanak Multisektorske radne grupe za preduzetničko aktiviranje mladih… 02.12.2015.

Sastanak je održan u sredu 02.12.2015. godine, sa početkom u 12:00 časova.

Mesto održavanja sastanka: Regionalna privredna komora Leskovac, Stojana Ljubića 12, velika sala.

Sastanku su prisustvovali: mr Goran Jović, predsednik Regionalne privredne komore Leskovac; predsednik EPuS-a, Srđan Dimitrijević;  mr Bratimir Nešić, menadžer u „POR WERNER&WEBER“; direktor Tehničke škole „Rade Metalac“ u Leskovcu, Slavoljub Stanojević; prof dr Miodrag Lazić, Tehnološki fakultetu u Leskovcu. Takođe, sastanku su prisustvovali i dr Ivica Savić, vlasnik i direktor prvog privatnog Naučno-tehnološkog parka u centralnoj Srbiji; profesor na Visokoj poslovnoj školi strukovnih studija u Leskovcu, Jelena Krstić; predstavnici privatnog sektora i predstavnik bankarskog sektora, kao i veliki broj zainteresovanih mladih ljudi.

06 09 12 3014

Sastanak je otpočeo pozdravnim govorom predsednika EPuS-a Srdjana Dimitrijevića i uvodnim napomenama vezanim za podsticanje i osnaživanje nezaposlenih mladih ljudi.

Dragi prijatelji,

Zadovoljstvo mi je što mogu da Vas i danas pozdravim u ime EPuS-a Leskovac i naših partnera – KZM Vlasotince, Bojnik I lebane, NSZ-Filijala Leskovac, Regionalne privredne komore I Gradske uprave za društvene delatnosti Leskovac, sa kojima radimo na ovom projektu, uz finansijsku podršku MOS-a

Dozvilite mi, takođe, da pozdravim naše današnje govornike, a to su:

  • Profesor doktor Miodrag Lazić, prodekan za nastavu Tehnološkog fakulteta, ko je ceo svoj život posvetio radu sa mladima I kome smo od srca zahvalni što je prihvatio da bude moderator današnjeg skupa;
  • Slavoljub Stanojević, direktor Tehničke škole „Rade Metalac“, rekao bih – najodrživije srednje škole u regionu – ponajviše zahvaljujući njegovim idejama I posvećenosti;
  • Mr Bratimir Nešić, jedan od stubova jednog od retkih javno-privatnih partnerstava koje funkcioniše u na ovim prostorima.

Kao što znate, na prethodnom sastanku, naš cilj bio je da uspostavimo zajedničko razumevanje klastera kao inovativne organizacione forme, te da uspostavimo horizontalnu međusektorsku komunikaciju u tom smislu.

Cilj današnjeg sastanka je da odemo korak dalje: da ideju klastera za preduzetničku aktivaciju mladih propustimo kroz filter sopstvenih poslovnih interesa.

S tim u vezi, hteo bih da napravim jednu digresiju. Oslobađajući se balasta diplome socijalističkog idiota samoupravnog sporazumevanja i društvenog dogovaranja, desilo se da sam u jednom trenutku naleteo na teoriju klastera Majkla Portera.  I moram da priznam, u tom trenutku sebi sam ličio na Molijerovog gospodina Žurdena, koji se oduševio kad su mu objasnili da je celog svog života govorio u prozi, a on toga nije bio svestan.

Naime, i ja sam, poput gospodina Žurdena – shvatio da sam celog svog života živeo u jednom klasteru, a da zapravo nisam bio svestan da je to klaster. Nisam znao da grad u kome živim, ali i svako naseljeno mesto na svetu, predstavlja jedan klaster – jednu spontano nastalu zajednicu konkurenata u kojoj 2 + 2 daje u zbiru 5, što je suština ove organizacione forme.

Zar nismo svakodnevni svedoci kako u Leskovcu  dva trgovca, koji rade jedan pored, drugog,  koliko god bili žestoki rivali na lokalnom tržištu, ipak sarađuju kada se asfaltira njihova ulica, jer – manje košta da zajedno to rade, nego da svako pravi neki svoj prilaz. A to je zapravo ono što čini suštinu klastera: racionalnost teritorijano povezanih ljudi. Kada je reč o naseljenom mestu, to praksa stvarana vekovima, milenijumima. Praksa koja je od prvobitnih nomada stvorila stacionarne društvene grupe, praksa koja je stvarala uspešne društvene grupe, praksa koja je stvarala “grozdove” konkurenata u korišćenju datog životnog prostora.

Ljudi u svetu osvestili su tu mogućnost – I od toga napravili ekonomsku teoriju koja je dala krila ekonomijama u svetu. Tako je nastala Silikonska dolina, Holivud, Emilija Romanja, a to su danas najpoznatiji klasteri u svetu. Tu matricu koristimo i mi, kada formiramo naš klaster za preduzetničku aktivaciju mladih.

Želim da iskoristim priliku da poručim privrednicima. Ne moraju da strahuju da ćemo ovakve sastanke koristiti da bi na njih vršili javni pritisak da zapošljavaju nekog. To nam nije ni u primisli. Ovde je reč o podršci preduzetničkom duhu i zapošljavanju do kojeg dolazi isključivo na toj osnovi. Ovde je reč o biznisu stvaranja biznisa. Biznisu koga nema bez preduzetničkog potencijala mladih, njihovih ideja, energije, spremnosti za rizik

U ovom trenutku, Leskpvcu, koji je razvojno uporište Jablaničkog okruga nedostaje 1400 aktivnih preduzetnika i 400 preduzeća. I to samo da bi se izjednačio sa nacionalnim prosekom. Većeg razloga za naše današnje okupljanje nema.

O iskustvu Južne Srbije u formiranju i razvoju klastera, govorio je predsednik Regionalne privredne komore Leskovac, mr Goran Jović. Dosadašnje iskustvo u formiranju i razvoju klastera, koju ima Regionalna privredna komora Leskovac, sa velikom sigurnošću se može reći da je projekat kreiranja klastera o omladinskom preduzetništvu održiv.  Naime, ovakav klaster predstavlja instrument za razvoj zemalja u razvoju. Ideju projekta podržavaju i privrednici. Regionalna privredna komora Leskovac učesnik je projekta “Jadranski ekonomski klaster klub”, uključena je u program “ADRION” koga čine četiri ključne tačke: inovativni i pametni regioni, održivi regioni, povezanost regiona i regioni podržani od strane lokalnih samouprava. Stoga, RPKLe (Regionalna privredna komora Leskovac) podržava klasterske inicijative na teritoriji grada Leskovca, kao što su klaster omladinskog preduzetništva „Aktivator“ i klaster „Kreativne ekonomije“. Naročito je važno spomenuti da RPKLe učestvuje na predstojećem projektu „Klaster klub 2“, čiji se nastavak očekuje prvom polovinom 2016. godine.

15 16 18 22 23 26

Nakon prezentacije postojećih klastera, iskustva u formiranju i razvoju klastera, rezultata koji klasteri imaju po rast i razvoj privrede, usledilo je pitanje moderatora skupa: „za koliko godina se mogu očekivati prvi rezultati od formiranja klastera?“ (prof dr Miodrag Lazić, Tehnološki fakultet u Leskovcu).

01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15

Rezultati od formiranja klastera i njihov uticaj na rast i razvoj privrede mogu se očekivati nakon druge godine, dok u trećoj godini dolazi do potpune valorizacije kreiranog klastera, sa realnim očekivanjima za veći boljitak i bolje rezultate po učesnike i partnere klastera.

27 29

Razlozi zbog kojih treba učestvovati u kreiranju klastera, iz ugla privatnog sektora, obrazložio je mr Bratimir Nešić, menadžer u „POR WERNER&WEBER-u”. Naime, klaster omladinskog preduzetništva omogućava mladim ljudima, još u procesu srednjeg obrazovanja, akademskog obrazovanja, pa i nakon toga, kreiranje profila potrebnog tržištu rada. Ono što bi mladi ljudi trebali da urade, bez obzira na smer u obrazovanju, jeste pohađanje raznih kurseva, seminara, obuka, kako u struci tako i van struke. Problem je u tome, što je mnogo mladih koji žele isto, na tržištu rada se odigrava prava utakmica, neko mora izgubiti. Ono čime se u „POR WERNER&WEBER-u” ponose, jeste 25 mladih nezaposlenih ljudi kojima je data prilika  da steknu radno iskustvo. Od potrebnog profila kadrova, a tu se pre svega misli na kadrove ekološkog inženjerstva i zaštite životne sredine, primljena su i dva kandidata sa Visoke poslovne škole strukovnih studija u Leskovcu.

FormatFactory01 FormatFactory02 FormatFactory03 FormatFactory04 FormatFactory05 FormatFactory06 FormatFactory07 FormatFactory08 FormatFactory09 FormatFactory10

Ovim potezom želimo da pružimo šansu za sticanje iskustva i šansu profilima koji trenutno nisu na spisku potrebnih kadrova, ali cilj je stvoriti mrežu gde će mladi ljudi pokazati svoje talente u različitim poljima delovanja. Jedan od pozitivnih primera dobrog poslovanja, jeste Jagodina. Naime, reč je o tome da se nabavka sirovina vrši sa teritorije grada Jagodine, kao i prodaja gotovih proizvoda. Ukoliko nije moguće prodati proizvode na teritoriji grada Jagodine, onda se proizvodi stavljaju na raspolaganje i ostalim gradovima. Isto važi i za nabavku sirovine, u smislu da se prvo pažnja posvećuje domaćim, lokalnim subjektima prilikom nabavke, a onda ukoliko to nije moguće, nabavka se realizuje sa drugih područja. Ovo je dobar primer lokal patriotizma, kada su u pitanju resursi. Isto se odnosi i kada je reč o obuci, školovanju, usavršavanju, pristupu radionicama, podsticajnim sredstvima, zapošljavanju, prioritet imaju mladi sa prebivalištem na teritoriji grada Jagodine. Još jedna veoma bitna stvar za „POR WERNER&WEBER”, s obzirom na veliki broj merila koja se koriste u poslovanju, jeste mogućnost da studenti na osnovnim akademskim, master i doktorskim studijama, prilikom izrade završnih, master radova i izrade doktorskih disertacija, imaju mogućnost da na konkretnim primerima iz prakse završe izabrani stepen obrazovanja.  Na kraju, kao predlog u formulisanju budućih ciljeva u kreiranju klastera omladinskog preduzetništva, treba sagledati probleme sa kojima se susreću preduzetnici i na taj način rešiti postojeće probleme.

32 35 36 37 39

Direktor tehničke škole „Rade Metalac“ zahvalio se na pozivu i ideji o preduzetništvu. Prezentacija je otpočeta slikom koja predstavlja mlad plod, gde je cilj da se poseje seme i da to seme treba da izraste u mlade uspešne preduzetnike. Projekti su bitni jer mladi ljudi kroz projekte, inspirisani su da nastave dalje sa svojim životom. Preporuka je da se mladi ljudi oprobaju u bilo kakvom biznisu. Na taj način mladi će postati prilagodljivi i fleksibilni, a to je upravo ono što poslodavci traže u današnjim uslovima. Da bi mladi mogli da odgovore na izazove savremenog okruženja, mora postojati jak preduzetnički duh. Treba shvatiti da je ceo svet jedno veliko tržište. I obrazovne institucije se bore na tržištu za učenike, đake, studente. Tehnička škola „Rade Metalac“, shodno savremenim trendovima u okruženju, svake 2 godine uvodi novi obrazovni profil, pri tom analizirajući potrebe lokalne zajednice.

page-0 page-1 page-2 page-3 page-4 page-5Jedan od ciljeva jeste stvaranje sopstvenih sredstava za funkcionisanje škole. Takođe, svake godine se organizuju učeničke kompanije. Ova škola učestvuje sa učeničkim kompanijama i na Elektronskom fakultetu u Nišu. Ono što bih posebno naglasio, jeste da ukoliko su učenici spremni da od ideje krenu u realizaciju te ideje, onda su takvi učenici spremni za fakultet. Ono što škole trebaju da prenesu na svoje učenike, kako bi stvorile održivost u celokupnom obrazovnom životu pojedinca, jesu primeri najboljih praksi.

40 41 43 44 47 48 50 54 55

Nakon izlaganja i prezentacija učesnika II Multisektorske radne grupe za preduzetničku aktivaciju mladih, usledila je DISKUSIJA. Menadžer POR WERNER&WEBER-a, mr Bratimir Nešić ukazao je na pozitivne primere iz prakse, stavljajući pri tom akcenat na saradnju profesora i studenata, gde se zajedničkim snagama   održava preduzeće u životu. Bruto promet ovakvog preduzeća iznosi 38 miliona evra. Trebate znati još nešto, nije izazov uspeti kada imate sve.  Zatim, vlasnik i direktor prvog privatnog Naučno-tehnološkog parka u centralnoj Srbiji, dr Ivica Savić simbolički predstavlja klaster kroz grozd, gde bez zrna groz se ne može formirati. Najhrabriji, najtalentovaniji, najviše spremni na rizik, krenuće u preduzetnički poduhvat. Nakon simbolike, sledi i poezija prve među jednakima, „uspeh je zagarantovan onima koji sanjaju i kada su budni“. Interesovanje većine učesnika izazvalo je pitanje profesora sa Visoke poslovne škole strukovnih studija u Leskovcu, Jelene Krstić, koji su to konkretne koristi koje će mladi ljudi osetiti od formiranog klastera? Jedan od odgovora koji je naišao na razumevanje svih učesnika, jeste odgovor dr Ivice Savića, koji je rekao, da ukoliko dajemo više nego što stvaramo, stvorimo nove vrednosti, budemo dobri mentori, prenesemo iskustvo i znanje, omogućimo resurse za ideje mladih ljudi, takva ideja je spremna za inkubaciju odnosno takva ideja može da zaživi na tržištu. To je ono što mogu da obećam kao vlasnik i direktor prvog privatnog Naučno-tehnološkog parka u centralnoj Srbiji. Diskusija je poprimila dodatnu potporu obraćanjem učesnika. Marko Ličanin, profesor u tehničkoj školi i student na doktorskim studijama, uputio je pitanje predavačima o formalnim kanalima za otelotvorenje ideje o programiranju. Predsednik EPuS-a pozvao je pomenutog učesnika da prisustvuje razgovoru sa stručnim kadrovima EPuS-a, i obećao  da će EPuS Leskovac pomoći u realizovanju ideje. Mladi su ti koji su spremni da rade i za manje para od zagarantovane cene rada na tržištu. Između mladih ljudi, nikako ne treba da se narušava sloboda izbora radnog mesta i radne organizacije, ne treba „gađati“ ista radna mesta, već da se svaki mladi čovek, sa svojom kreativnošću izbori i ponudi novu vrednost tržištu.

01 02

Podelite objavu:
Share on twitter
Share on facebook
Share on linkedin
Share on email
Share on whatsapp

Pretraga:

Kategorije:

Zeleno je cool
Zanimljivosti
Projekti
Pitali
Novosti
Naslovna

Izdvajamo:

Možda vas zanima i